Svetokriški dvorac, impozantna kasnobarokna grofovska rezidencija, dobio je svoj današnji oblik sredinom 18. stoljeća nakon što je imanje obitelji Keglević, opisano već u oporuci 1620. godine, prešlo u vlasništvo obitelji Sermage. Dvorac, negda dom kolatora crkve i važno gospodarsko i kulturno uporište u regiji, bio je kolijevka utemeljitelja hrvatskog građanskog školstva, svestranih dobročinitelja i čuvara povijesno utemeljenih nacionalnih prava.
Burne političke prilike, nesklone narodnjacima nakon Austro-ugarske nagodbe, bile su povod prodaji svetokriškog imanja barunu Janku Vraniczanyju. U njegovom je vlasništvu dvorac proživio Prvi svjetski rat da bi ubrzo nakon barunove smrti mijenjajući vlasnike izgubio brižnog gospodara i gospodarsko uporište. Ne čudi stoga da je dvorac postao žrtvom nebrige, zloporabe i zuba vremena. Godine 2002. Poljoprivredna zadruga prodala je dvorac putem natječaja. Kupio ga je dr. sc. Janko Mršić Flögel da zajedno s obitelji spriječi propast dvorca i da mu vrati život primjeren spomeniku. Uz mnoge još nezacijeljene rane povijesnih vihora dvorac svojom arhitekturom, obnovljenim interijerom i višestoljetnim muzejskim inventarom umjetnina, obrtnina, knjiga i dokumenata danas svjedoči povijesni kontinuitet duboko ukorijenjene povezanosti hrvatske i europske kulture te čuva spomen na poduzetne, vrhunski obrazovane i kreativne domoljube koji su ispisivali hrvatsku i europsku povjesnicu, a u simbiozi s domaćim pukom stvarali prepoznatljiv kulturni identitet Zagorja.
Obnovom i namjerom, da kulturno nasljeđe pridonosi kulturnom ozračju i gospodarskom razvoju okruženja, dvorac oživljava kao Muzej baštinjene kulture, kao polifunkcionalni kulturni centar te kao kongresno-poslovni centar u kojem je i sjedište Instituta za informatičke inovacije. Premda još mnogo toga treba obnoviti, već danas je dvorac dojmljiva turistička destinacija i idealno mjesto za upoznavanje zavičajne kulture, ali i sjajno opremljen prostor za održavanje komornih priredbi, umjetničkih radionica, poslovnih, znanstvenih i društvenih skupova i proslava.
Posjetite dvorac u kojem baštinjena kultura ponovo živi. Putem videoprezentacije upoznajte povijesnu ulogu graditelja ovog dvorca i drugih zagorskih dvoraca. Sudjelujte u kulturnom programu dvorca (izložbe, koncerti, predstave, predavanja, radionice). Organizirajte u dvorcu poslovni sastanak, znanstveni ili promotivni skup – tehnička oprema čeka. Najavite svoj dolazak.
Dvorac Sveti Križ Začretje
Zaštićeno kulturno dobro Z-1730
Kontakt: M. Flögel-Mršić, 098 171 1118
e-mail: insti.inf.inovacije@kr.t-com.hr
Adresa: L. Vukelića 2, 49223 Sv. Križ Začretje