U subotu, 28. svibnja u dvorcu je održan prvi od tri planirana koncerta posvećena obilježavanju 200-te godine od rođenja Franza Liszta. Koncert je organiziran u suradnji s gospodinom K. Mihelićem i Lipičkom udrugom za promicanje kulture i kulturne baštine Tilia. Nastupili su sjajni mladi glazbenici, pijanisti Bartolomej Stanković, Una Smrekar, Stipe Bilić, Vita Vukov i Zvonimir Kovač uz gosta violinista Tvrtka Emanuela Galića, koji u godini posvećenoj Franzu Lisztu izvode diljem Hrvatske svoj program Lisztovih skladbi. Dvorac Sveti Križ Začretje s mnogo se razlogapridružuje sjećanju na velikog skladatelja i pijanista Liszta. Za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj 1846. godine Liszt je bio gost Dionisa Sermagea koji je posljednje godine života proveo u svetokriškom dvorcu i počiva na lokalnom groblju. Da Liszt o dvjestotoj obljetnici svog rođenja pokuša posjetiti dvorce svojih europskih domaćina, jedino u Hrvatskoj ne bi našao dvorac koji ga je prijateljski ugostio. Na sreću, u svetokriškom dvorcu, pored kojeg se Liszt bio samo provezao putujući kočijom u Oroslavje, uz prijateljski doček saznao bi gdje je Dionisov grob. Lisztov posjet Hrvatskoj inicirali su mađaroni kao oporbeni odgovor na narodnjački zanos krijepljen glazbom Lisinskog, Livadića i Kirschhofera, no Lisztov domaćin Dionis Sermage nije bio mađaron i potrudio se da koncertom u svom Oroslavju i posjetom Livadića u Samoboru upozna Liszta s hrvatskim skladateljima i skladbama. Već 1840. godine pariški časopis Revue de deux mondes obratio se Lisztu riječima: „Ne, gospodine Liszt, vi niste ni Francuz ni Mađar. Kao i svi virtuozi, vi pripadate svim zemljama gdje se razumije besmrtni glas glazbe. Danas vas časti toskanski veliki knez, sutra engleska kraljica, preksutra ruska carica…Vi zgrćete nagrade i združujete sve krune, i tako treba biti, jer vaša umjetnost nema nacionalnosti, ona ne govori ni jednim od jezika, nego na svim jezicima, kao riječi svetog Pavla… Da, gospodine Liszt, bez obzira na vaše filozofske ili religijske sentimente, klavir je od vas učinio čovjeka za čitavo čovječanstvo».
