Općinska knjižnica i čitaonica
Trg hrvatske kraljice Jelene 2
49223 Sveti Križ Začretje
tel. 049/ 228 389
ravnatelj : Franjo Kučko
e-mail : opcinska.knjiznica.zacretje@kr.t-com.hr
radno vrijeme :
ponedjeljak 8:00 – 10:00, 12:00 – 16:00
utorak 8:00 – 10:00, 12.00 – 16:00
srijeda 8:00 – 10:00, 12:00 – 16:00
četvrtak 8:00 – 10:00, 14:00 – 18:00
petak 8:00 – 10:00, 12:00 – 16:00
Katalog informacija Općinske knjižnice i čitaonice možete preuzeti OVDJE !
Općinska knjižnica i čitaonica Sveti Križ Začretje
Već 38 godina nakon prve čitaonice u Varaždinu, 1876. godine, osnovana je Čitaonica u Svetom Križu Začretju. Ona je, kao i sve čitaonice tada, morala imati svoj program i statut koji se tada zvao : Pravila društva “Čitaonice” u Sv. Križu. Ta Pravila podnijeta su na ovjeru nadležnim organima Kraljevskoj hrvatsko – slavonsko – dalmatinskoj vladi, Odjelu za unutarnje poslove. Pravila su u ime Odbora za izradak pravila potpisali ravnajući učitelj gosp. Mirko Bakliža i hrvatski pjesnik gosp. Lavoslav Vukelić kao tajnik podžupanije Krapinsko – topličko svetokriške. Pravila su potvrđena od strane Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove, dana 22. 07. 1876. godine. Osim samih osnivača, treba spomenuti i dugogodišnjeg predsjednika Društva gosp. Slavka pl. Davilu – starijeg. On je u Sveti Križ Začretje došao 1895. godine. Njegovu lentu za 50 – godišnjicu postojanja Čitaonice, današnja Općinska knjižnica ima u svojim vitrinama, zahvaljujući gosp. Stjepanu Jačmenici. On je lentu dobio od g. Marije pl. Davila u času kada Čitaonica nije bila otvorena kao danas. Gospodin Jačmenica je lentu dao stručno konzervirati i time je sačuvao od propadanja te ustupio Knjižnici da je prezentira javnosti. Osim lente, Knjižnica posjeduje kopiju Pravila društva “Čitaonice” u sv. Križu, a original se čuva u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. Da su i prije 135 godina mještani Svetog Križa Začretja osjećali potrebu za kulturom, možemo vidjeti iz nekih zadataka navedenih u Pravilima: “Da svojim članovima daje knjige, časopise i novine na čitanje kod kuće na potpis po propisanom formularu. Da zimi priređuje sjedjeljke u školi i svomu domu na kojima će se voditi razgovor o onome što su pojedini članovi čitali. Da članovima građanima – građankama začretske općine drži predavanja o svemu onome što bi njima uzdiglo zdravlje i skrenulo život napretku. Da se sve nepismene muške i ženske pomaže na zimskim analfabetskim tečajevima. Da za ženske organizira tečajeve za sve grane domaćeg života. Da poduzima i radi sve ono što ide u prilog narodnom prosvjećivanju i njegovom ekonomskom podizanju. “
Iz ovih nekoliko redaka vidljivo je koliko su tvorci tih pravila bili vidoviti, jer program današnje Knjižnice i čitaonice uzima kao bazu te iste pretpostavke primjerene današnjem vremenu. Čitaonica je počela s radom u kući Pavla Fizira, danas vlasništvo obitelji Šćuric – Petrović. U njoj su se održavale tkz. “čitaoničke večere” na kojima su domaći ljudi davali igrokaze “ lakšeg i težeg žanra,” čitali i raspravljali o poeziji u čemu je vjerojatno hrvatski pjesnik Lavoslav Vukelić imao važnu ulogu.
Tridesetih godina ovog stoljeća u sklopu Čitaonice otvorena je i Čitaonica u Klupcima. Najzaslužnija osoba za to bio je učitelj Oskar Wölfl. I u toj čitaonici održavale su se večeri uz edukativne filmove i pouke iz zdravstva i drugih područja. Sve je to bilo moguće jer je u Svetom Križu Začretju postojao kinoprojektor već 1924. godine. Voditelj čitaonice u Klupcima bio je gosp. Ivan Horvat. Nakon drugog svjetskog rata Čitaonica je bila u kući obitelji Pažometa, ali bez knjiga i novina. Uglavnom se igrao šah i slušao radio. Tu su se okupljali mladi ljudi koji su bili organizirani ili u foto – klubu koji je vodio gosp. Damir Sinković ili u dramskoj sekciji koju je vodila gospođa Štefanija Bakliža udana Kučko. Nakon toga Čitaonica se seli u zgradu Općine. Tu djeluje u sklopu Sveučilišta iz Zaboka od 1967. godine.
Od 1977. godine Knjižnica i čitaonica seli u prostore Stare škole na trgu u kojima se i danas nalazi. Odlukom Poglavarstva Općine Sveti Križ Začretje Knjižnica i čitaonica se ponovo osamostaljuje dana 22. 07. 1996. godine. Treba napomenuti da se to dogodilo na 120 – godišnjicu postojanja Knjižnice u Svetom Križu Začretju. Osim što je Knjižnica postala samostalna institucija, vrlo je važno napomenuti da je tada došlo do potpuno novog uređenja prostora zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i sredstvima iz proračuna naše Općine. Time su se stekli uvjeti za kvalitetan rad. Tako je Knjižnica u novouređenom prostoru ugostila mnoge umjetnike i djelatnike vezane uz kulturu sa područja naše Općine, ali i iz ostalih dijelova Hrvatske. Svoje su izložbe održali slikari: Ivan Lovrenčić, Ivan Lacković – Croata, Zvonimir Balog i Ivica Propadalo. Održana je i “Velika izložba keramičkih tanjura” kao najava V. svjetskom triennalu male keramike održanom 1997. godine u Zagrebu. Od pjesnika i književnika gosti su bili: Verica Jačmenica – Jazbec, Vladimir Poljanec, Marija Lamot i Zvonimir Balog. Predstavljen je program EPTA – najljepše slikovnice svijeta i održan recital “Što je ljubav”. Gostovali su glumci: Žarko Potočnjak, Vera Zima, klaun Cuni i mađioničar za djecu Josip Alajbeg. Održani su mali glazbeni koncerti članova Hot cluba iz Zagreba te Boška Petrovića i njegovih prijatelja. Članovi Ženskog kazališta iz Gornjeg Jesenja predstavili su se sa predstavom “Bešte dečki, ideju puce”. Osim njih, gosti Knjižnice bili su članovi KUD-a “Lavoslav Vukelić”, udruge “Cvrkutići”, etno grupe “Zvirek”, recitatorske i literarne grupe Osnovne škole Marije Lovrenčak, polaznici Dječjeg vrtića i Male škole, gimnazijalci iz Zaboka, tamburaški sastav “Zagorci” i učenici Osnovne glazbene škole iz Krapine. .
Knjižnica danas radi u prostoru od 120 metara kvadratnih sa dva odjela : dječji i za odrasle. Korisnici se mogu služiti kompjuterom, televizorom, videorekorderom, satelitskim prijemnikom i muzičkom linijom. Knjižnica ima pristup na internet i koristi se informacijskim programom MetelWin i na taj način omogućuje svojim korisnicima, ali i ostalim zaintetresiranim uvid u stanje fonda.
Do 1996. godine Općinska knjižnica i čitaonica je imala fond od 1675 knjiga. Osamostaljivanjem je došlo i do promjene u nabavnoj politici pa je tako u petnaest godine povećan fond za 7984 knjige te ukupno iznosi 9659 knjiga. Knjižnica od vrijednih predmeta posjeduje lentu dodjeljenu prvom predsjedniku čitaonice prilikom proslave 50 godina postojanja čitaonice, nekoliko znački iz istog perioda, fotografiju snimljenu početkom 20 stoljeća sa osnivačima čitaonice i stol koji je u to vrijeme bio dio namještaja, te stolicu koja je bila dio namještaja dvorca u Svetom Križu Začretju. Knjižnica ima zaposlena dvoje djelatnika od kojih je jedan sa VSS na puno radno vrijeme, a drugi sa SSS je zaposlen na pola radnog vremena. Knjižnica danas ima 305 članova.
